Da li su ljudi u praistoriji zaista čitali nebo? Kako su znali kada da seju, gde da podignu hram ili zašto se Sunce vraća na isto mesto svakog proleća? Pre nego što su postojali teleskopi i sateliti, nebo je bilo njihova knjiga, kalendar i kompas. Kroz raspored kamenja, orijentaciju hramova i položaj zvezda, drevne civilizacije su beležile ritmove prirode i tražile smisao u nebeskim pojavama. Kao nauka na raskršću arheologije i astronomije arheoastronomija pokušava da razume te davne veze između čoveka i svemira i kako su ljudi astronomska znanja i opažanja koristili u svojoj kulturi, arhitekturi i verovanjima. Tokom predavanja će nas Branko Simonović voditi kroz najzanimljivija arheoastronomska nalazišta i ideje pričajući nam o ljudskoj pronicljivosti i večitom pokušaju da shvatimo ritam sveta. Da li su i na koji način zvezde vodile naše pretke i zašto smo mi prestali da ih primećujemo?
Predavanje će se održati u sali Reč. Ulaz je besplatan, a prijave nisu potrebne.