Postoji li bolji dan za razgovore o sujeverju od petka, 13. februara? Svako od nas bi mogao da se seti primera svojih malih ili široko rasprostranjenih sujeverja, ali malo je nas koji bismo znali u kakvoj su ona vezi sa crtama ličnosti ili neizvesnošću.
Sujeverje predstavlja jednu od najrasprostranjenijih i najotpornijih formi iracionalnog mišljenja, prisutnu u svim kulturama i istorijskim periodima. Započinjući kratkom ilustracijom snažnog prisustva sujeverja u našem svakodnevnom ponašanju, prof. dr Goran Knežević će nas upoznati sa definicijom sujeverja, njegovom teorijskom određenju i načinima merenja. Zahvaljujući činjenici da ćemo o sujeverju imati priliku da učimo od psihologa moći ćemo da saznamo više o nomološkoj mreži sujeverja, vezama sa crtama ličnosti, kognitivnim karakteristikama, stilovima mišljenja i socio-demografskim faktorima.
Diskutujući o neurokognitivnim mehanizmima koji stoje u osnovi sklonosti ka uočavanju obrazaca i struktura u nasumičnostima, kao opšteg mehanizma učenja i adaptacije, biće nam jasnije zašto se sujeverje pojačava u uslovima neizvesnosti, stresa i gubitka kontrole, te zašto je ono sistematski povezano sa krizama, siromaštvom i društvenom nestabilnošću.
Jedna od interesantnih tema o kojoj ćemo imati prilike da čujemo jeste i savremena ekologija sujeverja, otkrivajući nam mesta na kojima ono danas „živi“, uključujući digitalne medije, teorije zavere i pseudonauku. Biće to prilika za analizu odnosa sujeverja i religije, kao i razmatranje pitanja da li i u kojoj meri na sujeverna uverenja i ponašanja može da se utiče obrazovanjem i kritičkim mišljenjem. Zahvaljujući predavanju dr Kneževića saznaćemo da sujeverje nije samo kognitivna greška, već cena koja se plaća za sposobnost učenja i traženja smisla u svetu koji velikim delom karakterišu slučajnost, nestabilnost i neočekivane promene.
Ulaz je slobodan, a prijave nisu potrebne.