Kada pomislimo na mikroorganizme, najčešće pomislimo na one koje treba ukloniti. Istina je da gljive i bakterije i te kako mogu da ugroze štafelajne i zidne slike, skulpture, kamene spomenike i istorijske građevine. Međutim, da li su baš svi mikroorganizmi štetni? Šta ako neki mogu da pomognu u očuvanju onoga što nam je važno?
U septembru, mesecu u kojem u Palati nauke govorimo o kulturnom nasleđu i njegovom putu između prošlosti i budućnosti, osvrnućemo se na nevidljivi svet mikroorganizama koji žive na kulturnim dobrima i utiču na njihovo propadanje ali i na one druge koji doprinose njegovoj zaštiti. Neki mikroorganizmi mogu da pomognu u uklanjanju štetnih naslaga, dok drugi mogu da zaleče mikropukotine u kamenim objektima. Iz tih razloga se korisne bakterije istražuju kao prirodna alternativa sintetičkim biocidima za suzbijanje gljiva koje oštećuju kulturna dobra i za konsolidaciju mikropukotina.
Povodom Međunarodnog dana mikroorganizama, 17. septembra, mikolog doc. dr Nikola Unković sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govoriće o inovativnim načinima na koje mikrobiologija pomaže da sačuvamo ono što nam je povereno na čuvanje. Sa timom saradnika dr Unković, u okviru projekta PROTECTA i drugih domaćih i međunarodnih projekata, istražuje upravo mogućnosti korišćenja korisnih bakterija u zaštiti kulturnog nasleđa i borbi protiv gljiva koje izazivaju štetu. Možda će upravo zahvaljujući ovakvim istraživanjima budućnost restauracije izgledati malo drugačije nego što je zamišljamo. Jer ponekad ono što želimo da zaštitimo od mikroorganizama, možemo zaštititi upravo uz njihovu pomoć.
Ulaz na predavanje je slobodan, a prijave nisu potrebne.